Beogradski Sindikat – Istina Srbije
http://www.youtube.com/watch?v=Mt7RtgeD_Iw
SRBIJA JE DANAS BEZBEDNA DRŽAVA. NEMA NIKAKVIH SLIČNOSTI SA SRBIJOM IZ 1991.
SVUDA SAMO SVADBE I VESELJA. I NARAVNO, RED NA ULICAMA, JER SVE POSMATRA VELIKI BRAT. EVO, U POSLEDNJIH 48 SATI SVADBE U SRBIJI KAKO TO IZGLEDA:
Beograd, Srbija, 07-o8.10.2009.
POGINUO POLICAJAC UPUCAN U ČELAREVU
Autor: Beta | 08.10.2009. – 08:28
Policajac S.M (31) preminuo je u Novom Sadu od rana zadobijenih u pucnjavi koja se desila u Čelarevu, rečeno je agenciji Beta u Kliničkom centru Vojvodine.
Policajac je dovezen u Urgentni centar sa prostrelnim ranama i, uprkos reanimaciji, preminuo je u sinoć pre 23 sata, kazali su Kliničkom centru.
U novosadskoj policiji agenciji Beta je rečeno da je na policajca pucao Milan K. (31) u jednom kafiću u Čelarevu. Policija nije saopštila druge podatke.
UBIJEN VLASNIK KAZINA PARTIZAN
Autor: Beta | 08.10.2009. – 08:05
Dvojica maskiranih napadača naoružani automatima „hekler“ ubili su u Beogradu vlasnika kazina Partizan Batu Šaranovića, prenela je jutros Radio televizija Srbije.
RTS se poziva na nezvanične informacije i navodi da se ubistvo dogodilo sinoć u ulici Neznanog junaka, na Dedinju.
Policija je tokom uviđaja pronašla 22 čaure. Napadači su pobegli skuterom i za njima se traga.
MLADIĆ IZBODEN NOŽEM U NASELJU UMKA
Autor: Beta | 07.10.2009. – 20:39 22:07
Mladić koji je danas u beogradskom naselju Umka izboden nožem, prebačen je u Urgentni centar gde je podvrgnut operaciji, izjavio je portparol Kliničkog centra Srbije Drago Jovanović.
On je rekao da je mladić zadobio povrede unutrašnjih organa, ali nije precizirao detalje njegovog zdravstvenog stanja. Mladić je u Urgentni centar dovezen u popodnevnim satima, a operacija je u toku.
Kako javlja B92, policija je uhapsila D.Š. (28), osumnjičenog za napad na devetnaestogodišnjeg S.V.
MLADIĆ RANJEN U CENTRU NOVOG PAZARA
Autor: RTS | 07.10.2009. – 19:16
Osmnaestogodišnji H.M. pogođen je iz vatrenog oružja u predelu desne potkolenice u centru Novog Pazara nešto posle 15 sati, prenosi RTS.
Policija je uhapsila M.E. (27) osumnjičenog da je pucao na H.M, a nakon toga pobegao, i određeno mu je policijsko zadržavanje od 48 sati, rečeno je Tanjugu u Policijskoj upravi Novi Pazar.
H.M. je zbrinut u Zdravstvenom centru i život mu nije u opasnosti, a M. E, će u tom roku biti izveden pred istražnog sudiju pod sumnjom da je izvršio krivično delo ubistvo u pokušaju i krivično delo nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih naprava.
Veruje se da je M.E. u H. M. pucao zbog ranijih neraščišćenih računa.
U Šapcu ubijen građevinski preduzimač Dušan Rosić
UBIJEN BOMBOM ISPOD DŽIPA
Autor: Tatjana Cvejić | Foto: t. cvejić | 07.10.2009. – 05:00
Dušan Rosić (37), poginuo je preksinoć u 20.15 časova u eksploziji bombe koja je podmetnuta pod njegov džip „opel antara“, dok je njegova saputnica zadobila ogrebotine. U eksploziji je povređen stomatolog Radivoj Jovičić koji se u tom trenutku nalazio ispred svoje kapije u centru Šapca.
Stanovnici Novog Beograda još žive u strahu od manijaka koji je mesecima silovao i premlaćivao devojke u blokovima pored Save! Vest da manijak, koji je u junu uhapšen u Beogradu zbog silovanja više od 10 devojaka, verovatno ima sidu dodatno je uznemirila žitelje novobeogradskih blokova. U Srbiji su u prvih šest meseci ove godine silovane 54 žene, među kojima je osam devojčica i 13 adolescentkinja. Smatra se da je stvarni broj žrtava bar tri puta veći jer najveći broj žena nikada ne prijavi silovanje. Iz Republičkog tužilaštva nedavno je stiglo upozorenje da je u slučajevima silovanja 30 odsto izrečenih kazni ispod zakonskog minimuma, a 40 odsto je na samoj granici najnižih osuda. Potpredsednik Društva sudija Srbije Omer Hadžiomerović kaže za Press da se iz ovih podataka može zaključiti da su kazne koje naše sudije izriču za krivično delo silovanja minimalne!
октобар 8, 2009 у 5:14 pm |
Svet i mi
Dušan Miklja
05.10.2009
Havana pre Kastra
Nema tog normalnog čoveka koji nije zgrožen porastom nasilja u Beogradu. U skladu sa tim su i obećanja vlasti da će sprovoditi strožu kaznenu politiku. Sve to je, naravno, neophodno, ali je, kako bi to rekli stručnjaci, samo jedan aspekt rešenja. I to onoga koji se bavi posledicama, a ne uzrocima. Ako se prihvati da nasilje ne pada sa neba, da je, drugim rečima, takođe plod određenih društvenih uslova, tada je prilično jasno da se ne može iskoreniti jedino rigoroznim merama. Biće, takođe, potrebno da se duboko preore tlo koje rađa otrovne plodove.
Da svest o uzajamnosti uzroka i posledica nije dovoljno prisutna svedoči činjenica da su zvaničnici koji najgovorljivije pozivaju na pooštravanje kaznene politike upravo isti oni koji su sa ushićenjem govorili kako gosti hrle u Beograd radi „ludog provoda“. U gradove se, naravno, dolazi iz mnogih razloga: muzeja, arhitekture, pozorišta, sportskih događaja, dobre zabave.
Ako se, prema tome, u Beograd dolazi isključivo zbog provoda, čak i kada se izbegne pridev „razuzdanog“, tada nešto nije u redu sa slikom grada. Zašto? Pa jednostavno zbog toga što previše podseća na Havanu pre Kastra, u koju se dolazilo iz istih razloga. Ako time nije jasno šta se želi reći, poslužićemo se još jednom analogijom. U diplomatskom izveštaju iz jedne afričke prestonice napisano je: „Pivo teče u potocima, a i devojke određene vrste nisu skupe“.
Pa šta, reći ćete. I u evropskim gradovima je tako. Nije tako! U svima njima postoje kvartovi za noćnu zabavu. Van njih je građanima zajemčeno pravo na san i odmor kako bi mogli odmorni da odlaze u škole i na posao. Beograd je jedini evropski grad gde su lokali za zabavu utkani u samo stambeno tkivo. To ne znači da Beograd treba uškopiti.
Poželjno je, naprotiv, da se neguje slika gostoljubivog grada u kome se ljudi mogu dobro osećati.
Ali ne i grada u kome je sve dozvoljeno.
Odlučite se, prema tome, šta hoćete: predrevolucionarnu Havanu ili pristojan evropski grad?
http://www.blic.rs/blickomentar.php?id=3755
октобар 8, 2009 у 5:15 pm |
Број ванбрачне деце у порасту
Од 17.000 малишана, колико их је у току прошле године „донето“ на свет, њих 3.322 имало је статус рођених ван брачне заједнице
Свака пета жена у Београду рађа детe ван брака. Од 17.000 малишана, колико их је у току прошле године „донето” на свет, њих 3.322 имало је статус ванбрачно рођене деце. У периоду од 1998. до 2008. године број малишана рођених ван брака у приметном је порасту, показују подаци градског Завода за информатику и статистику.
Пре десет година у престоници је свет „угледало” 14.182 клинца и клинцеза, од којих је 2.562 имало статус ванбрачно рођених. Рађање деце ван брачне заједнице у главном граду очито је постало тренд, јер број ових малишана постепено расте из године у годину. Слична је ситуација и у Србији где је од 69.083 малишана, колико их је у току прошле године рођено, њих 15.747 имало статус ванбрачно рођене деце.
Стручњаци завода напомињу и да је забележен пораст укупног броја живорођених малишана у минулих десет година. Тако је у 1998. години „закмечало” 14.987 беба, а од тада је број живорођених малишана у благом порасту, сем од 2005. до 2007. када је регистрован пад броја новорођенчади у односу на године које су претходиле.
Интересантан је и податак да је минуле године на свет „донето” више ванбрачно рођених дечака.
– Од 3.322 малишана, њих 1.685 била су деца мушког пола, док се на хиљаду становника главног града у 2008. години родило 10,3 детета, за разлику од 1999. године када је стопа наталитета показала да је на хиљаду грађана дошло њих 8,7 – објашњава Радмила Вићентијевић, начелница одељења друштвених делатности и економских активности Завода за статистику. Просечно се у току дана у Београду роди 46 малишана.
Дете рођено ван брака има сва законска права, као и малишани чији су родитељи у брачној заједници.
Милица Новаковић, шеф матичне службе Савског венца, објашњавада се статус детета одређује искључиво по мајци.
– Мајка не признаје ванбрачно рођено дете, како неки то мисле, већ само мора да сесагласиса признањем очинства. Уколико мајка не да сагласност, признање не може да буде уважено. Мали је број очева који не желе да признају своје дете, мада се и то понекад дешава – истиче Новаковићева.
У три породилишта на Савском венцу – Вишеградској, Народном фронту и Дедињу, у августу ове године рођено је 1.318малишана.
И у земунској матичној служби кажу да је приметан пораст броја ванбрачно рођених малишана. Прошлог месеца је у КЦБ „Земун” свет угледало 168 беба, док је у КЦБ „Звездара” у том периоду рођено 215 малишана.
М. Бракочевић
————————————————
Процедура за пријављивање детета
Уколико је дете рођено у брачној заједници, а брак траје дуже од девет месеци и супружници имају исто држављанство и исто презиме, довољно је да у општину дође један родитељ и том приликом понесе извод из матичне књиге венчаних, своју личну карту и личну карту супружника.
Ако су родитељи у браку краће од девет месеци или имају различита држављанства или различита презимена потребно је присуство оба родитеља. Такође је потребно и да понесу извод из матичне књиге венчаних и личне карте. Приликом пријављивања бебе одређују се име, презиме и држављанство детета.
За ванбрачно рођену децу, потребно је да дође мајка и понесе свој извод из матичне књиге рођених, уверење о држављанству (оба документа не старија од шест месеци) и личну карту. За изјаву о признавању очинства обавезно је присуство оба родитеља. Отац мора понети личну карту, извод из матичне књиге рођених и уверење о држављанству.
http://www.politika.rs/rubrike/vesti-dana/Broj-vanbrachne-dece-u-porastu.sr.html
октобар 14, 2009 у 6:48 pm |
Slika Srbije u svetu
DRUŠTVOSLOVLJE
Autor: Aleksej Kišjuhas
Rodbina osnivača psihoanalize Sigmunda Frojda bila je uticajna skoro kao i ovaj kontroverzni bečki lekar kojem su ležanje na kauču i razgovor bili među vodećim medikamentima. Osim Frojdove ćerke Ane (čije zamisli danas čine popularnu verziju psihologije, od ženskih razgovora o deci po frizerskim salonima do sveznajućih terapeuta u filmovima Vudija Alena ili epizodama „Porodice Soprano“), značajno je spomenuti i Frojdovog nećaka. Njegovo ime je Edvard Bernejs, i časopis Lajf uvrstio ga je među 100 najuticajnijih Amerikanaca 20. veka.
Oglasite se na http://www.danas.rs
Bernejsov otac bio je brat Frojdove supruge, a majka Frojdova sestra. Krajem 19. veka, njegova porodica iz Beča dolazi u Njujork. Bernejs je takođe flertovao sa lošom psihologijom, ali u dramatično praktične svrhe. Nazvan „Makijavelijem našeg doba“, sa diplomom iz agronomije a iskustvom novinara, Bernejs je bio među glavnim teoretičarima i praktičarima tehnika manipulacije i propagande. I, kao takav, smatra se osnivačem prakse eufemističkog naziva „Odnosi sa javnošću“.
U svojoj knjizi „Propaganda“ (1928), Bernejs je umeo navesti i da je manipulacija javnim mnjenjem jedna od osnovnih i neophodnih karakteristika demokratije. Pisao je i o „inžinjeringu pristanka“, odnosno o najboljim tehnikama putem kojih je moguće navesti javnost da pristane na bilo šta. Između ostalog, bio je i član vladine agencije (Komitet za javne informacije) koja je radila na tome da vlast pridobije podršku javnosti za američko učešće u Prvom svetskom ratu. Uposlen je i na zadatku kreiranja propagande koja je dovela do svrgavanja demokratski izabranog predsednika Gvatemale za potrebe multinacionalne kompanije koja se bavila uvozom/izvozom voća (otuda termin „banana republika“). Neke od najvećih američkih firmi bile su njegovi zadovoljni klijenti. Na primer, američka duvanska industrija uposlila ga je da promoviše pušenje među ženama, i učinio je to prikazujući ga kao čin slobode i emancipacije. Ovaj genije manipulacije propagandu je smatrao legitimnim sredstvom u politici i ekonomiji, držao je kurseve o odnosima s javnošću na Univerzitetu Njujork, i praktično je izmislio ovu delatnost u njenom modernom izdanju.
Među najboljim Bernejsovim učenicima danas – nalazi se vlast u Srbiji. Umesto sociologa i ekonomista, vodeći savetnici predsednika Srbije upravo su stručnjaci (i vlasnici firmi) za marketing i odnose sa javnošću. Osim što je nemoguće pritisnuti daljinski upravljač ili otvoriti konzervu sardina a da se tamo ne pojave reči poput „brend“ ili „imidž“, nekoliko proteklih i nasilnih nedelja posebno bolno je demonstriralo rezultate takvog stanja. Pre i posle otkazivanja Parade ponosa, a posebno nakon prebijanja francuskog navijača na smrt, osnovna zabrinutost političara i javnosti u Srbiji glasila je: „Kakvu ćemo sliku poslati u svet?“. Oni koji su nevoljno gledali na Paradu ponosa i moguće nasilje na ulicama, svoju nevoljnost opravdavali su – slikom u svetu. Kada je do brutalnog nasilja na ulicama ipak došlo, osnovno pitanje bilo je – kako ispraviti sliku u svetu. Ova fraza doslovno je letela sa usana svih visokih političara i ministara koji su upitani za mišljenje u danu kada je onaj nesrećni čovek sa francuskim pasošem preminuo.
U čemu je problem sa tim? Posebno nakon perioda sistematskog bašmebrigizma prema sopstvenoj slici u tuđim očima tokom decenije sankcija i izolacije Srbije? Nisu li ova probuđena želja da se dopadne i državno reklamerstvo jedan korak unapred? Zapravo, nisu. Nije reč o kompleksu niže vrednosti, već o recidivu nacionalističke ideje prema kojoj najveći deo krivice za društveni kolaps tokom devedesetih godina snosi upravo – slika u svetu. Da je odnos međunarodne zajednice prema Srbiji takav kakav jeste ne zbog zločina na prostoru bivše Jugoslavije, već zbog medijske satanizacije, propagandnog rata, simulakruma i simulacije. Dakle, da je za stanje stvari kriva tuđa loša slika u svetu, a ne loše radnje na terenu. Odnosno, da nije Srbija ta koja treba da se menja, već slika o Srbiji u svetu. Iza potrebe za dobrim imidžom krije se nacionalistički stav prema kojem je Srbija zapravo sjajna, a tuđa slika o njoj je ta koja ne valja. Iako se, za promenu, tom svetu sada želi dodvoriti, u dubinskom načinu razmišljanja zapravo se promenilo veoma malo toga. Izgradnja imidža i manipulacija tuđim utiscima ozbiljne su i, verovatno, potrebne stvari. Međutim, problem je kada su to i jedine stvari oko kojih se biva zabrinutim. Kada se umesto rada na domaćoj stvarnosti radi na tuđim slikama. Potrebno je reformisati ovo društvo tako da ono bude poput razvijenog sveta, a ne da liči na njega. Priželjkivana slika u svetu tada će i sama doći.
http://www.danas.rs/vesti/dijalog/slika_srbije_u_svetu.46.html?news_id=174252