Vama se samo čini da ste privatizovali patriotizam, ljubav prema Rusiji i brigu o njenoj budućnosti. Vama se samo čini da je vaš odmor zaslužen i poštovan. Vama se samo čini da uživate sveopšte poštovanje. U to su vas davno ubedili, ali vaše vreme je prošlo. Vaša otadžbina nije Rusija. Vaša otdžbina je Sovjetski Savez. Vi ste sovjetski veterani i vaše zemlje, hvala Bogu, već 18 godina nema.
Sovjetski Savez nije ona zemlja koju ste prikazivali u školskim udžbenicima i vašoj lažljivoj štampi. Sovjetski Savez nisu samo politički komesari, stahanovci, udarnici komunističkog rada i kosmonauti. Sovjetski Savez su i seljački ustanci, žrtve kolektivizacije i Gladomora, stotine hiljada nevino streljanih u čekističkom podzemlju, milioni mučenih do smrti u Gulagu uz zvuke pogane himne. Sovjetski Savez je doživotni boravak u psihijatriskim ustanovama za disidente, to su ubistva na svakom ćošku, bezbrojna logorska groblja, bezimeni grobovi mojih drugova – političkih zatvorenika, koji nisu sa mnom dočekali slobodu. Vi ste se uznemirili zbog naziva “antisovjetsko“, jer ste možda bili nadzornici u tim logorima i zatvorima, jer ste bili krvnici na poligonima za streljanje. Tako ste vi sovjetski veterani štitili sovjetsku vlast, a sada se plašite istine i drhite zbog sovjetske prošlosti.
Vladimir Dolgih, predsednik moskovskog Saveta veterana, koji je i lično predao zahtev za promenu naziva restorana, u ratu je bio politički komesar, zatim je napravio političku karijeru i na kraju postao sekretar CK KPSS. Ljudi iz starijih generacija se sećaju tog prezimena. On je veteran totalitarizma. Za vreme njegove vlasti robijalo se za antisovjetsku delantost. Zato i ne čudi njegova oštra reakcija na naziv kafea. Vi ste, Vladimire Ivanoviču, iz te bande komunističkih prestupnika, koji su se trudili da unište našu zemlju, a onda ste smislili kako da izbegnete i sud i kaznu. Sada ste opet isplivali na površinu da bi opravdali svoju prošlost. Sovjetsku prošlost, krvavu, lažljivu i sramotnu.
A ja, koji pripadam antisovjetskoj prošlosti naše zemlje, mogu da vam kažem ovo. U Sovjetskom Savezu je osim vas bilo i drugih veterana, o kojima vi niste hteli ništa da znate i čujete – to su veterani borbe sa sovjetskom vlašću. Sa vašom vlašću. I oni su se, kao i neki od vas, borili sa nacizmom, a onda su poraženi od komunista u šumama Litve i zapadne Ukrajine, u brdima Čečenije i pesku srednje Azije. Oni su skoro svi izginuli, i sećanje na njih niko ne čuva, ulice i trgovi ne dobijaju imena u njihovu čast. Malobrojni koji su preživeli ne dobijaju od države nikakvu penziju, žive u bedi i neizvesnosti. Oni su istinski heroji naše zemlje, a ne vi koji ste štitili sovjetsku vlast.
Naše uspavano društvo još nije svesno toga. Ono još nije u stanju da oceni značaj antisovjetskog protivljenja vlasti, niti da poštuje sećanje na poginule u borbi sa sovjetskom vlašću. Naše je društvo još uvek pod hipnozom sovjetske propagande ili, u najboljem slučaju, ravnodušno u odnosu na svoju prošlost i ne razume njen značaj za budućnost.
Da, one koji su se borili sa nacizmom treba uvažavati. Ali zaštitnike sovjetske vlasti ne. Treba poštovati one koji su bili opozicija komunizmu u SSSR. One koji su štitili slobodu u neslobodnoj zemlji. Da li išta vredi sećanje na njih u Rusiji, koja sebe naziva demokratskom?
Vreme je da se prekine sa licemernim jadikovkama o osećanjima veterana, koje pogađaju napadi na sovjetsku vlast. Zlo mora biti kažnjeno. Njegove sluge takođe. Prezir potomaka je najmanje što su zaslužili graditelji i zaštitnici sovjetskog režima.
Aleksandar Podrabinek
O Aleksandru Podrabineku: 1977. napisao je knjigu Kaznena medicina o zloupotrebi psihijatrije u političke svrhe, 1979. knjiga je objavljena u Americi, 1978. je uhapšen i osuđen na pet godina progona u severoistočni Sibir, tokom izdržavanja kazne dodata mu je nova kazna od tri i po godine zbog širenja samizdata te knjige na engleskom jeziku. Po povratku iz Sibira radio je u hitnoj pomoći (završio je medicinsku školu), a od 1987. uključuje se u rad Ekspres-hronike, koja se bavi zaštitom ljudskih prava. Piše u levičarskoj Novoj gazeti koju napušta 2007. i osniva svoju elektronsku novinu, liberalni Ežednevnij žurnal.
Peščanik.net, 07.10.2009.
октобар 13, 2009 у 9:41 pm |
Sud u Moskvi odbacio tužbu Staljinovog unuka
Autor: Blic online | 13.10.2009. – 21:54
Moskovski sud je odbacio tužbu Staljinovog unuka Jevgenija Džugašvilija protiv lista „Novaja Gazeta“, zbog tvrdnji da je list objavio članak koji je oštetio ugled sovjetskog diktatora, prenosi BBC.
Jevgenij Džugašvili je tražio 9,5 miliona rubalja (299.000 dolara) od lista „Novaja Gazeta“ i 500.000 rubalja od autora članka objavljenog krajem aprila u kome se iznosi da je Josif Staljin lično potpisao dokumenta Politbiroa kojima se naređuju ubistva sovjetskih civila. On je takođe zahtevao i javno izvinjenje autora teksta i lista. Međutim, sud je odbacio njegovu tužbu, i najavio je da će kasnije objaviti razloge svog postupka, prenose ruski mediji. „Novaja gazeta“ je objavila tekst u kome je, između ostalog, navedeno da je Staljin u saradnji sa tajnom policijom počinio teške zločine protiv sopstvenog naroda.
Jevgenij Džugašvili je insistirao na tome da je sve što je autor teksta napisao, laž i da Staljin nikada nije direktno naređivao ubistva.
On ima pet dana da uloži žalbu na presudu suda.
Ovaj slučaj su u Rusiji mnogi videli kao pokušaj kampanje, nastale u Kremlju, da rehabilituje diktatorovu reputaciju.
октобар 30, 2009 у 9:54 pm |
MOSKVA 30. 10. 2009
TANJUG
Medvedev kritikovao pokušaj rehabilitacije Staljina
Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev izuzetno oštro je kritikovao pokušaj rehabilitacije bivšeg sovjetskog lidera Josifa Visarionoviča Staljina, ističući da ne mogu da se opravdaju ličnosti koje su ubijale svoje ljude
Medvedev je u video-snimku postavljenom na vebsajtu Kremlja upozorio i da ne treba da se prekraja istorija, niti da se opravdava represija iz prošlosti, piše Bi-Bi-Si.
Snimak pod naslovom „Sećanje na nacionalne tragedije sveto je koliko i sećanje na nacionalne pobede“ objavljen je u danu kada Rusija odaje počast milionima ljudi koji su ubijeni pod vlašću Staljina od kasnih 1920-ih godina do njegove smrti 1953. godine.
Britanska agencija navodi da je, u vreme dok je Vladimir Putin bio predsednik Rusije, Staljin opisivan kao efikasan vođa koji je Sovjetski Savez pretvorio u supersilu i da se izlaganje sadašnjeg ruskog predsednika Medvedeva kosi sa preovlađujućim trendom promocije Staljina.
Tako recimo, u Moskvi postoji kafić na temu Staljina, na zidovima jedne stanice moskovske podzemne železnice ispisane su njegove izreke, a na severu Rusije je uhapšen jedan istoričar koji je istraživao zločine počinjene u vreme Staljinove vladavine.
Dan sećanja na žrtve političke represije u Rusiji obeležava se od 1991. godine.
новембар 12, 2009 у 2:35 pm |
Godišnje obraćanje Dmitrija Medvedeva
Vreme je da se Rusija podigne na viši nivo razvoja civilizacije
Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je danas, u godišnjem obraćanju naciji, da Rusija treba da dobije status svetske države, ali na principijelno novoj osnovi.
U poruci Federalnom parlamentu, Medvedev je rekao da „prestiž“ zemlje više ne može da se određuje dostignućima sovjetskog doba, da ona „vrtoglavo zastareva i moralno i fizički“, te da je došlo vreme da se Rusija „podigne na novi, viši stupanj razvoja civilizacije“.
Po njegovim rečima, neophodni su modernizacija i tehnološko obnavljanje „zastarele, sirovinske“ privrede i to u svim sferama, jer je to uslov za preživljavanje zemlje u savremenom svetu.
Medvedev je rekao da će Rusija razvijati nove medicinske, kao i kosmičke tehnologije i radikalno povećavati energetsku efikasnost i detaljno izneo niz mera koje bi trebalo da tome doprinesu.
On je naložio vladi dalje mere za izlazak iz ekonomske krize pre svega u kreditiranju potrošača, širenju stambene izgradnje i pružanju podrške nezaposlenima. Založio se za ukidanje ili privatizaciju državnih korporacija, ali pod kontrolom države, nazivajući ih „besperspektivnim“.
Ruski predsednik je predložio niz izmena u izbornom zakonodavstvu među kojima i ukidanje odredbe o neophodnom prikupljanju broja potpisa za stranke koje žele da učestvuju na izborima.
U cilju sprečavanja malverzacija, Medvedev je predložio da se uredi proces glasanja „pre roka“ i da se uvede mogućnost glasanja na drugom biračkom mestu. Pored toga, založio se i za televizijsko prenošenje sednica parlamenta a moguće i sednica Ustavnog suda.
Medvedev se založio za jačanje građanskog društva i demokratije u zemlji, ali je ukazao da će biti sprečeni „svi pokušaji da se pod demokratskim parolama destabilizuje država i podeli društvo“.
Posebno mesto posvetio je razvoju nauke i podršci ruskim naučnicima kao i privlačenju ruskih eksperata za rad u zemlji. Pored toga, naveo je da je potrebno pojednostaviti uslove rada i boravka stranih stručnjaka u zemlji kao i priznavanje diploma naučnog stepena.
On je predložio da se razmotri mogućnost skraćivanja vremenskih pojasa u Rusiji kao i prelaska na letnje i zimsko vreme, pre svega „zbog ekonomske koristi i neudobnosti“.
Govor Medvedeva u Kremlju, pred državnim rukovodstvom i političkom elitom, trajao je oko sat i 40 minuta. Ovo drugo obraćanje ruskog predsednika razlikovalo se od prošlogodišnjeg time što su osnovne teze iz Poruke parlamentu bile ranije objavljene u njegovom tekstu „Rusijo, napred“ i bile stavljene na javnu raspravu.
Na sajt Kremlja stiglo je više od 16.000 reagovanja.
Današnji govor ruskog predsednika bio je više puta prekidan aplauzima.
BLIC, 12.11.2009.