Још један доказ колико је очајна српска елита. Знамо да су и поједини тајкуни који су опљачкали српски народ добили највиша признања СПЦ (зато што су један промил од онога што су украли поклонили за изградњу Храма на Врачару). Сада председник СПСа добија награду, и то од владике који окупља људе из дијаспоре. Зашто је владика СПЦ наградио човека који спороводи негативну политику према дијаспори, православљу, равногорском покрету, човека због чијег политичког деловања је много Срба отишло у дијаспору и због чије политике велики број младих данас планира да напусти Србију? Србија је пред тоталним економским и моралним сломом, и човек који је међу најодговорнијим политичарима у Србији који су криви за стање у коме се Србија налази – добија награду. Да ли ово има везе са националним поверењем? Тешко. Ради се, вероватно, о обичној трговини. Дачић је, вероватно, проследио неки новац Епархији који је он стекао кроз корупцију, и добио признање. Једноставно, купио је “искупљење“. Што показује да је владика Лаврентије далеко, далеко од Христа. Много је ближи средњевековним бискупима Католичке цркве.
ЉУБОВИЈА – Владика шабачки Лаврентије уручио је Орден светог владике Николаја заменику премијера и министру унутрашњих послова Ивици Дачићу.
По завршетку литургије организоване поводом славе манастира Светог Николаја крај Љубовије, владика Лаврентије је рекао да је орден уручен Дачићу у знак захвалности за „пожртвовану љубав према својој цркви и делу светог владике Николаја”.
Владика Лаврентије је подсетио да је тај манастир једна од најмлађих светиња Српске православне цркве, у којој се већ девет година окупљају деца из дијаспоре како би се упознала са историјом, традицијом и културом свог народа.
новембар 1, 2009 у 1:54 pm |
Урош Ђурић На најновијој изложби „Црвени” у београдској галерији Озон, сликар и мултимедијални уметник Урош Ђурић (1964) бави се историјским наслеђем идеје левице на нашем тлу.
Шта је суштински проблем у односу елита (политичких, интелектуалних) према улози и месту левице и нашој историји?
Суштински проблем свих елита у Србији једноставан је – оне су корумпиране. Када кажем корумпиране, не мислим на велику игру подмићивања новцем с јасним добитком, већ на игру привилегованог позиционирања у друштву кроз прихватање разноврсних синекура. Овдашње елите су пацификоване прећутним друштвеним договором којим се уколико не таласају превише неће битније угрозити њихов друштвени статус.
Наведите нам неке конкретне примере из ближе историје који илуструју тај однос.
Мора да се шалите. Сви су у томе, без икаквог претеривања. Питање левице је и питање интелектуалног и ако баш хоћете моралног домета, али пре свега односа према идеји савремености као таквој. Зато је запањујуће из визуре садашњег тренутка читати биографије људи као што су Мита Ценић, Филип Филиповић, Сима Марковић, Божидар Аџија, Гојко Николиш, Коча Поповић, Павле Савић или Стеван Дедијер. То су били врхунски математичари, хемичари, нуклеарни физичари, хирурзи, правници, авангардисти, елитни у сваком погледу, али нису припадали тадашњем естаблишменту јер су га сматрали варварским, слично данашњем. Били су спремни да положе свој живот за унапређење стандарда целокупне заједнице, што нико од људи таквог класног и социјалног статуса не би ни у лудилу данас учинио, а да при том треба да жртвује сопствени комфор. У томе је кључна разлика.
http://www.politika.rs/rubrike/Kulturni-dodatak/Levicu-ovde-nisu-doneli-tenkovi-Crvene-armije.sr.html
новембар 1, 2009 у 5:48 pm |
Topla dobrodošlica
Voja Žanetić
E, PA, komšinice, baš lepo što ste nam stigli.
Nismo, doduše, ni znali da ćemo biti komšije, razumećete da je nama prilično naporno i zametno pratiti ko iz Haga dolazi, a ko odlazi. A kamoli još da nagađamo ko će od tamo, kad ode, kod onolikih mogućnosti, baš kod nas da dođe. I neka ste vi nas izabrali za komšiluk, kad već mi nismo bili u sličnoj situaciji.
Pošto ćete sigurno pitati šta ovde ima novo, šta se desilo od onih vremena, pa evo da vas ukratko upoznamo.
Ništa posebno, a zlonamerni kažu da je skoro sve isto.
Socijalisti su na vlasti, opozicija razbijena, predsednik se pita za sve i svašta, ambasade za sve i svašta ostalo… i još uvek je kriza – e jedino što je sad i u celom svetu. U Evropu nas, hvala što pitate, isto još nisu primili. A ako i za Bosnu pitate – a ne vidimo što ne bi – tamo pokušavaju da uspostave nekakvu jedinstvenu državu na još nekakvijim pregovorima. Tako da ni tu nema ništa novo. A i verovatno vam je Milorad sve objasnio, ono dok je unosio kofere, pa da vas onda mi ne zamaramo bez veze. Dovoljno se on zamorio.
Kad smo već tu, da vas upoznamo sa time kako mi ovde živimo i kakav nam je kućni red. Kad ustanemo, a posle doručka, pogledamo na televiziji suđenje iz Haga, ako ima neko. Ako nema, onda umesto onih koji su se dobrovoljno predali Tribunalu gledamo one koji su se dobrovoljno predali „Velikom Bratu“ ili „Farmi“. I tu isto, ko se dobrovljno preda i duže ostane – postane popularan. Čudo koliko to dobrovoljno predavanje privlači ljude, mada ne baš sve ljude. Jer ima onaj jedan, sigurno ga se sećate, što jedino da obuče duks sa huliganskim natpisom „Dok se zemlja oko sunca kreće“, inače ga uhvatiti neće. Ko će da ga nađe među onolikim preostalim doktorima alternativne medicine.
Da se mi vratimo na način života kod nas: što se tiče poseta, a u odnosu na to gde ste do sada bili, ovde su isto rigorozna pravila. Kad nam neko važan dođe u posetu, mi moramo da spustimo roletne i ne preporučuje se da se negde ide van kuće i posla. A u poslednje vreme nas stalno nešto posećuju; ostavi poneko i neki poklon, što novac, što vojnu bazu, što kredit ili tek obećanje – žao im valjda što moraju da odu i nas da ostave ovde, ovako izolovane. Znate uostalom, komšinice, i vi ste bili u nekoj vrsti izolacije. Ako je vaša prošla, proći će i naša. Evo, već u januaru dobićemo uslovni beli šengen. Zbog dobrog vladanja, kažu.
Hrana nam je inače ovde dobra, ko ima da je kupi na ovu besparicu. Štampu dobijamo redovno, mada je moguće da uskoro nećemo dobijati „Kurir“ i „Glas javnosti“. Šetnje su nam dozvoljene, ali ne sve: neke moraju da se održe van centra grada, i to pod uslovom da se ne šeta radikalno desno. Potom, svuda oko nas je NATO, tako da smo i dobro čuvani, bekstvo odavde je gotovo nemoguće. Stoga ćete se, komšinice, kod nas osećati onako kako ste u poslednje vreme i navikli. A posle nekog vremena vašeg boravka ovde, možda se i nama pored vas posreći, pa da izdržimo kaznu na koju smo osuđeni onomad, verovatno i pre no što ste vi osuđeni. A da smo se predali i sve priznali, verovatno bismo do sada već odslužili svoje. Nego mi nismo A vi jeste. Zanimljiv paradoks. I o njemu ćemo da mozgamo, još neko vreme: i mi koji sada imamo vas, i vi koja sada imate nas.
U to ime, dobro nam došli, komšinice. I još bolje nas našli.
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=98&status=jedna&datum=2009-11-01&kolumna=231&title_add=GDE%20SMO%20ONO%20STALI?
Topla%20dobrodošlica
новембар 1, 2009 у 8:30 pm |
Oj Moravo
KOMENTAR
Autor: REDAKCIJSKI KOMENTAR
Glavna vest proteklog vikenda odnosila se na hapšenje više stotina narko-dilera. Ona je u drugi plan bacila čak i zabrinjavajuće usložnjavanje situacije sa novim gripom, koji je već uzeo prvu žrtvu u Srbiji. Prethodnih meseci planirana akcija, inače nazvana „Morava“, potpuno je uspela, kazao je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, dodavši da je nastupila potpuna paraliza mreže za rasturanje droge.
Ipak, kako su se nizale vesti o „Moravi“ i reakcije na nju, nekoliko naizgled sporednih detalja je upalo u oči. Osvrnimo se prvo na čisto policijski aspekt: saopšteno je koliko je ljudi uhapšeno, koliko ih je zadržano u pritvoru, koliko je oružja, municije, novca i skupocenih automobila zaplenjeno. A kada je reč o količini pronađene droge, najpre je rečeno da se radi o „više desetina kilograma“. Kasnije je stigla i „specifikacija“ po tom osnovu, iz koje se vidi da je na pojedinim lokacijama pronađeno po nekoliko grama narkotika.
Možda se MUP u početku nije „zaletao“ jer će, sasvim je moguće, narednih dana po raznim „štekovima“ biti pronađeno još droge. Ali, iz baš te neodređenosti proizlazi sasvim logično pitanje: koliko je bila duboka „Morava“, odnosno da li je u njoj stradala dilerska „boranija“, dok su bosovi ostali na slobodi sa koje će mobilisati novu „pešadiju“. Valjda će slika uskoro biti jasnija.
Drugi zanimljiv aspekt je unutrašnjopolitički. Udarnu vest sa izjavom ministra Dačića pratila je reakcija predsednika Borisa Tadića koji je rekao da „Morava“ nije delo samo jednog ministarstva, već koordinirana akcija više resora. On je uputio čestitku premijeru Cvetkoviću i zaslužnim članovima kabineta. Partneri na vlasti stalno tvrde da im je koalicija stamena, ali izgleda da lider DS-a ipak ne želi da se lovorikama okiti samo prvi socijalista.
Tadić je kazao da je hapšenje narko-dilera prva etapa u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, te da je to možda trenutno i važnije od evrointegracija, jer Unija nas neće primiti dok dobro ne počistimo svoje dvorište. Sasvim logična konstatacija, nema šta, ali ipak treba podsetiti da je uoči svih izbora, osim Evrope, obračun sa kriminalom i korupcijom bio jedna od ključnih tema. A od onih poslednjih je prošlo skoro godinu i po dana.
Ako se nastavi ovim tempom, Moravom će, da l’ plitkom, da l’ dubokom, proći dosta vode dok na red ne dođe prekoračivanje evropskog praga.
http://www.danas.rs/vesti/dijalog/oj_moravo.46.html?news_id=175675
новембар 1, 2009 у 8:32 pm |
У акцији, која је почела ЈУТРОС У ШЕСТ ЧАСОВА учестовало је више од 2.000 полицајаца из комплетног састава Министарства унутрашњих послова (МУП), а код ухапшених је пронађено неколико десетина килограма разних наркотика, већа колицина оружја и муниције, украдени аутомобили, а код једне особе у Београду пронађено је, како је рекао Дачић, 1.052.000 фалсификованих америчких долара.
Дачић је НАВЕО ПРИМЕР Бојника, места на југу Србије где је једно лице ухапшено због двоструког убиства, а приликом хапшења је, додао је, потезало оружје на полицију.
„Састанак смо одржали пре НЕКОЛИКО НЕДЕЉА са свим начелницима криминалистичке полиције у Србији и НАПРАВЉЕН је план и списак лица која ће бити приведена… Нико није избегао хапшење”, казао је Дачић.
-
Мушкарац И.Т. (69) из БОЈНИЧКОГ селу Горње Бријање убио је ЈУТРОС двоје комшија након чега је ухапшен, потврдио је агенцији Бета портпарол лесковачке полиције Бобан Здравковић. Убиство се догодило ОКО ДЕВЕТ САТИ, а убица је ухапшен и тренутно је у полицијској станици у Лесковцу.
новембар 1, 2009 у 9:33 pm |
BLIC
02.11.2009.
Procenjuje se da je oko 100 kilograma droge završilo u kanalizaciji, budući da su dileri u panici pokušavali na sve načine da se oslobode dokaza.
новембар 2, 2009 у 7:51 am |
U policijskoj akciji pod nazivom „Morava“ na teritoriji Novog Sada uhapšeno je devet narkodilera, među kojima su trojica maloletnici.
Kod Dragana J. (39) iz Požarevca, koji je juče priveden istražnom sudiji Okružnog suda u Požarevcu, pronađeno je 12,6 grama heroina i neodređena količina municije.
новембар 2, 2009 у 7:59 am |
Srpska policija uveliko, naime, priprema novi udar na narko-bande, u kojem bi trebalo da budu pohapšeni veliki narko-bosovi i presečeni međunarodni lanci krijumčarenja droge. Nastavak akcije „Morava“, kako saznajemo, treba očekivati vrlo brzo.
Press, 02.11.2009.
HAJDE DA VIDIMO I TO ČUDO. TO ZNAČI DA ĆE DOSTA POLICAJACA I VISOKIH FUNKCIONERA TAJNIH SLUŽBI ZAVRŠITI U ZATVORU.
новембар 2, 2009 у 6:30 pm |
Komentar dana
Tamara Spaić
Dunav
U akciji „Morava“, najvećoj policijskoj operaciji još od vremena „Sablje“, uhapšeno je više od 500 dilera droge za samo jedno jutro. Impozantan broj je za svaku pohvalu, ali izaziva šok i pitanje koliko ih je ukupno umreženo? Na to pitanje će policija moći da odgovori samo ako nastavi sa ovakvim akcijama.
Kasno je da se pitamo da li bi ih ovoliko bilo da je akcija „Morava“ usledila u nastavku akcije „Sablja“, a ne posle sedam godina. Nije kasno da pitamo koliko će uhapšenih ostati u zatvoru ili će zbog „proceduralnih propusta“ dileri biti vremenom puštani na ulicu. Jer, ozbiljna borba protiv korupcije u državi nije ni počela, a novca od droge sigurno ne manjka.
Od uhapšenih, samo 93 je zadržano u policiji, a krivične prijave će biti podnete protiv 71 dilera. Ministar policije najavljuje da je na meti sledeće akcije dilerska mreža „onih kojima je ta droga namenjena, a to su pre svega deca“. To sigurno nije dovoljno da se preseče najveći lanac koji ide preko Balkana, sve dok ne budu uhapšeni oni koji stoje na njegovom vrhu. Ministar je pozvao građane da imaju poverenja u državne organe, ali bi morao da zna da se poverenje stiče samo delima, a ne jednom akcijom i slikanjem pred TV kamerama. Akcija „Morava“ mora da preraste u akciju „Dunav“.
http://www.blic.rs/blickomentar.php?id=3863
новембар 4, 2009 у 8:26 pm |
ŽVAKA U PEPELJARI
UNS sa N i Jozef sa K
Autor: Dragoljub Petrović
Kao član NUNS-a koji nikada nije platio članarinu, nikada nije kročio ni na jednu skupštinu, a još su me i primili preko veze jer sam lično poznavao nekoliko članova prijemne komisije pa nisam morao da dostavim pet objavljenih tekstova i radnu biografiju (uzgred, ko još čuva pet sopstvenih tekstova), prošle godine u ovo doba proverio sam zbog čega je sve korisno biti član ove supertajne organizacije.
Pošto me je poznata estradna umetnica opremljena eminentnim advokatom „zemunskog klana“ dobila na sudu zbog povrede časti i ugleda, i to po Krivičnom zakonu, nekoliko dana kasnije javio mi se prijatan ženski glas.
- Dobar dan, ja sam iz UNS-a…
- Drago mi je…
- Mi smo čuli za vaš slučaj, pa smo hteli da pitamo možemo li ikako da pomognemo.
- Hvala vam, zaista sam prijatno iznenađen, znao sam da će se NUNS javiti…- bio sam ganut do suza, dok mi je supruga dodavala rolnu toalet papira u nedostatku papirnih maramica za nos.
- Niste razumeli. Mi smo iz UNS-a…
- (Tišina) Ne čujem dobro… Izvinite… Da li ste rekli da ste iz NUNS-a, sa N, ili ste rekli da ste iz UNS-a, sa U?
- Iz UNS-a sa U?
-(Tišina) Drago mi je, samo znate, ja sam član UNS-a sa N. Da li je to problem?
- Ne, nikakav. Dostavite nam vašu sudsku dokumentaciju da je pogledaju naši advokati…
Iz UNS-a sa N ni narednih meseci niko se nije javljao. „Da nisu provalili da sam primljen preko veze i još plus utajio članarinu? Ali, zašto me onda zovu na skupštine?“- kolale su sumnje po nečistoj savesti.
Posle nekog vremena sreo sam kolegu iz UNS-a sa N, koji je bio ushićen svojim članstvom. Upravo se vratio iz Pariza gde je sa članskom kartom UNS-a sa N ušao u Luvr za džabe, i to preko reda! Pre toga desio mu se još specifičniji slučaj – negde kod Lazarevca mrzovoljni kondukter „Laste” na liniji Beograd-Valjevo svečano mu je saopštio da kao član NUNS-a ima 30 odsto popusta.
- Čoveče, sutra idem na Zlatibor, je l’ ima popust kod „Rakete“- raspitao sam se ekspresno, proklinjući osobnu nezainteresovanost za pažljivo čitanje programa, statuta i specijalnih pogodnosti. Shvatio sam konačno – aha, pa onolike veze sam potezao samo da bih se vozio „Lastom” s tries’ posto popusta. I nije neki ćar.
- A Mona Liza?- pitao je mali „nunsovac“ koji čuči u svakom od nas.
Povod ove priče, naravno, nije bizaran slučaj Dragoljuba P., nego jedan mnogo ozbiljniji – slučaj Slavoljuba K., sličan Jozefovom. Takođe sa K. Taj Slavoljub K. jedno jutro prošle nedelje izašao je iz sopstvene stambene zgrade gde su ga dočekali srdačno kao da je glavni negativac u akciji „Morava“. I odveli ga u SUP gde su mu iz fascikle sa braonkastim otiscima šoljica za kafu prezentovali skromni doprinos u zloupotrebi službenog položaja s početka milenijuma na štetu Komercijalne banke. Rasplet te afere koji se čekao osam godina i spoznaja da je država konačno počela da uteruje kredite privatnim bankama (!?), razgalilo je svekoliku srpsku javnost. A taj Slavoljub K., sedeći na tvrdom krevetu Centralnog zatvora, kao Bane Bumbar evocirao je uspomene na tu 2001. godinu. „Te dve hiljade prve godine Zoran Đ. obišao je moju redakciju i zahvalio se meni i Raji R., na sveukupnom doprinosu demokratskim promenama… Te 2001. godine Božidar Đ. vratio je našoj štampariji pare otete po Šešeljevom Zakonu o informisanju…“
Bumbarovski razmišljajući, Slavoljub K. nije ni znao da su se napolju ujedinili i partizani i četnici naoružani plajvazima u povodu njegovog slučaja, a sve pod pokroviteljstvom UNS-a. Sa U. Onaj UNS sa N tih dana bavio se analizom izveštavanja medija o povratku ugledne novinarke Biljane Plavšić iz zatvora.
- E, da sam bar poginuo – razmišljao je Slavoljub K., znajući šta sve možeš u NUNS-u kad si mrtav. Pardon, u Denveru.
I pokojni Ćuruvija je, naime, jedno vreme bio „službenik Službe” i „policijski žbir“ dok ga nisu nepravosnažno ustrelili. Tad se UNS sa U nije mnogo bunio, koliko jeste UNS sa N. Ali, vremena su nekako čudnovato promenila, zakoni o informisanju su ostali mnogo isti, samo su „unsovci“ promenili uloge i strane. Pa je izbor jednostavan – hoćete li zaštitu esnafa ili ćete celog života živeti u Denveru i devedesetim. Ili ćete, mejbi, „Lastom“ za Valjevo?
http://www.danas.rs/vesti/dijalog/uns_sa_n_i_jozef_sa_k_.46.html?news_id=175932
новембар 10, 2009 у 8:49 pm |
RAZGOVOR –
Dijana Marković-Bajalović,
predsednica Saveta Komisije za zaštitu konkurencije
Očekujemo pritiske jer smo tek sad dobili zube
Autor: Ljiljana Bukvić
Beograd- Komisija za zaštitu konkurencije tek može da očekuje pritiske od strane privrede jer je tek sada dobila zube. Kakvi to mogu da budu pritisci zavisi od toga šta se sve podrazumeva pod pritiskom. To može da bude i istupanje u javnosti predstavnika pojedinih ministarstava koji traže od Komisije da utvrdi povredu zakona, a da prethodno ne obave konsultacije sa Komisijom o tome koliko je realno da se postupak dokazivanja uspešno sprovede – kaže za Danas predsednica Saveta Komisije za zaštitu konkurencije Dijana Marković-Bajalović, dodajući da pritisaka kakvih je bilo ranije sada nema, ali da to ne znači da država i privreda Komisiju doživljavaju manje ozbiljno.
Koje su ključne razlike novog Zakona o zaštiti konkurencije u odnosu na stari? Koliko su sada veća ovlašćenja Komisije?
- Komisija za zaštitu konkurencije prema novom Zakonu (koji je počeo da se sprovodi od novembra) ima znatno veća ovlašćenja, kako tokom postupka za utvrđivanje povrede konkurencije, tako i prilikom donošenja odluke kojom se konstatuje povreda. Nova ovlašćenja imaju za cilj da omoguće Komisiji lakše pribavljanje dokaza. Službena lica Komisije su ovlašćena da ulaze i pregledaju poslovne prostorije i dokumentaciju učesnika na tržištu i da vrše „nenajavljeni uviđaj“, kada se pregled prostorija i dokumentacije obavlja iznenada, kako bi se sprečilo uklanjanje eventualnih dokaza. Opisano ovlašćenje treba posmatrati u svetlu zakonskih odredaba koje omogućuju učesnicima kartela oslobađanje od kazne ili njeno ublažavanje, ako Komisiji prijave postojanje kartela i ukažu na dokaze i gde se mogu pribaviti.
Koji su dalji koraci koje Komisija preduzima?
- Kada dobijemo saznanja, pribavljamo dokaze na terenu. Kada donese odluku kojom utvrđuje povredu, Komisija ima ovlašćenje da izrekne meru koja po svojoj suštini predstavlja novčanu kaznu. Visina novčane kazne ograničena je na 10 odsto ukupnog godišnjeg prihoda učesnika na tržištu. Treba imati u vidu da se jednim učesnikom na tržištu smatraju sva privredna društva koja pripadaju grupi društava, odnosno holdingu, te da će se za odmeravanje kazne uzimati u obzir ukupan prihod ostvaren na nivou grupe. Komisija je, takođe, ovlašćena da izrekne mere učesnicima na tržištu sa ciljem uspostavljanja ili jačanja konkurencije i otklanjanja štetnih posledica učinjene povrede. Mere mogu da budu mere ponašanja, recimo obaveza zaključenja ugovora, obaveza ustupanja infrastrukturnih kapaciteta ili strukturne mere, kada Komisija može da naloži čak i podelu privrednog društva u cilju povećanja intenziteta konkurencije.
Osećate li se poraženim zbog toga što niste uspeli da utvrdite da li su se domaći proizvođači ulja dogovarali o ceni?
- Komisija nije mnogo očekivala od postupka protiv proizvođača ulja jer smo od samog početka bili svesni činjenice da ćemo dokaze o postojanju sporazuma vrlo teško pribaviti, tim pre što su mediji posvetili prilično pažnje ovom slučaju. Svetska iskustva govore da se istraga kartela mora obavljati tajno, najčešće uz pomoć nekog od učesnika kartela koji prijavi njegovo postojanje i ukaže na mesto gde bi se dokazi mogli naći, što je u našem slučaju izostalo.
Koliki je kapacitet Komisije? Nedostaje li vam još ljudi?
Prema svetskim standardima, koji imaju u vidu veličinu tržišta i broj stanovnika, smatra se da bi Komisija trebalo da ima 70 zaposlenih. Sada imamo svega 25 zaposlenih, dakle jednu trećinu od onoga što je neophodno. Obzirom na ograničenja u pogledu zapošljavanja državnih službenika i budžetske restrikcije, teško da ćemo u dogledno vreme uspeti da ojačamo naše kadrovske kapacitete.
Niko nije kažnjen
Da li je prema starom zakonu neko kažnjen?
- U svim slučajevima kada je ustanovila povredu ranije važećeg zakona Komisija je podnela zahtev za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudijom za prekršaje. Nijedan od tih postupaka još nije pravosnažno okončan, niti je kazna bilo kome izrečena. U jednom broju prvostepenih rešenja sudije su odbijale da izreknu kaznu sa obrazloženjem da je Zakonom o prekršajima utvrđen kraći rok zastarelosti u odnosu na naš zakon i da se kazna ne može izreći jer je rok zastarelosti istekao. Drugostepeni organ je uvažio žalbe Komisije da je Zakon o zaštiti konkurencije poseban zakon (leks specijalis) u odnosu na Zakon o prekršajima, te da se moraju uvažiti duži rokovi zastarelosti koji su njime propisani. Postupak je time vraćen pred prvostepene prekršajne organe i Komisija očekuje njihov ishod.
http://www.danas.rs/vesti/ekonomija/ocekujemo_pritiske_jer_smo_tek_sad_dobili_zube.4.html?news_id=176374
новембар 10, 2009 у 11:03 pm |
МИНИСТРИ ЕУ НАМЕРАВАЈУ ДА ПОВЕЋАЈУ АКЦИЗЕ НА ДУВАН
БРИСЕЛ – Министри финансија ЕУ су постигли договор о повећању пореза на дуван ради сузбијања пушења.
„То је више од обичног питања повећања пореза, то је питање јавног здравља”,
рекао је новинарима европски комесар за порески систем Ласло Ковач после састанка у Бриселу.