(režimski) mediji:
Generalni direktor preduzeća Srbijagas Dušan Bajatović rekao je večeras da će gas u Srbiji poskupeti od 1. novembra u proseku oko 15 odsto. Bajatović je novinarima na proslavi dana Srbijagasa kazao da očekuje da će Vlada odluku o poskupljenju doneti sledećeg četvrtka. On je precizirao da će poskupljenje za domaćinstva biti oko 10 odsto i da će jedan kubni metar gasa koštati oko 36 dinara, te će prosečan račun porasti sa 12.000 na 14.000 dinara. Bajatović je kazao da će sve toplane preći na snabdevanje gasom, te će im cena gasa biti smanjena i iznositi koliko i za domaćinstva. On je kazao i da postoji i dogovor sa Vladom o tome da se, posle novembarskog poskupljenja, cena gasa ne menja do naredne grejne sezeone, iako očekuje da gas u svetu poskupi početkom 2012. godine.Bajatović je rekao i da će, ukoliko se po planu nastavi punjenje skladišta gasa u Banatskom dvoru, Srbija imati dovoljno gasa cele sezone čak iako dođe do krize sa snabdevanjem. Dugovi toplana za gas iznose oko osam milijardi dinara, rekao je Bajatović i dodao da je da je rebalansom budžeta Srbijagasu odobreno dodatno zaduženje od 190 miliona evra zbog razlike u nabavnoj i prodajnoj ceni gasa.
“Srbijagas” je predložio Vladi da započne projektovanje dve do četiri elektrane na gas, koje će proizvoditi struju i za izvoz, rekao je večeras generani direktor tog javnog preduzeća Dušan Bajatović. Na proslavi šeste godinjišnjice osnivanja preduzeća “Srbijagas”, Bajatović je kazao da će, ukoliko se Vlada Srbije složi, “Srbijagas” realizovati te projekte. On je naveo da je “Srbijagas” podneo zahtev za proširenje delatnosti, koji će mu omogućiti da se bavi proizvodnjom struje. Bajatović je ocenio da će međunarodni gasovod za ruski gas, Južni tok, osigurati snabdevanje Srbije i rekao da očekuje da će “Srbijagas” početi da gradi deonicu kroz Srbiju godinu dana pre ostalih partnera u tom projektu. ”Ako Srbijagas bude imao podršku Vlade postaće kompanija koja će investirati i neće samo čuvati radna mesta, već i otvarati nova”, rekao je direktor “Srbijagasa”. Bajatović je kazao da je njegova firma sa partnerima od 2008. godine do sada investirala oko 200 miliona evra u razvoj gasovoda, skladišta gasa i razvoj poslovanja.
Cena gasa je pratila cenu sirove nafte na svetskom tržištu i trenutna cena je 383 dolara za 1.000 kubnih metara gasa, a verovatno će uskoro poskupeti na 410 dolara, rekao je Bajatović i dodao da ta cena ne podrazumeva troškove transporta ruskog gasa preko Mađarske. Ova godina će, prema rečima Bajatovića, za Srbijagas biti teška jer to preduzeće ima dugovanja od oko 300 miliona evra zbog neodgovarajućeg rasta cene gasa, nenaplaćenih dugovanja stanovništva zbog odložene naplate, kamata i kursnih razlika. Bajatović i naveo da je samo u 2010. godini kurs dinara prema dolaru opao za 28 odsto, jer se ruski gas plaća u toj valuti.
Мила Баста
Цена горива у Србији је мера страначке глади за новцем.
Београд, 08.10.2011
Курс долара пада, цена нафте на светским берзама све нижа, а бензин на пумпама у Србији поскупљује! Овдашња привреда у страшној кризи, за годину дана затворено безмало 50.000 радњи и предузећа, а државни порези, намети и таксе сваког дана све већи и већи!
Српска просечна плата недовољна и за преживљавање, стотине хиљада људи остало без посла, а цене огрева ових дана опет скачу… Како је, дакле, све то могуће?! Па, тако што је држава Србија, под деценијском управом самозваних досистичких експерата, постала султанистички провизоријум!
Тако што је цивилизацијски концепт који каже да је држава ту да служи грађанима за досистичког вакта замењен најцрњом стаљинистичком поставком према којој је народ марва којој у свакој прилици ваља одрати кожу с леђа!
Преведено на српски, сваки пут кад у резервоар сипате најскупље, а притом и најнеквалитетније гориво у региону, сваки пут кад вам наплате путарину за аутопут који то није, сваки пут кад вам упадне инспекција и на силу нађе разлог да разреже астрономску казну, знајте да плаћате цену живота у држави скројеној тачно по мери корумпираних скотова! Знајте да плаћате цену страначке политике која је у Србији постала најисплативији облик организованог криминала. Знајте да плаћате цену чињенице да у овој земљи данас нема никакве дугорочне економске или политичке стратегије.
У држави у којој се преживљава од данас до сутра, у систему који је сав подређен партијским и личним интересима, у економији обогаљеној глупавим пристајањем на самоубиствени неолиберализам, а у ситуацији када скоро да немате ниједан слободан, критички медиј, грађани Србије, потрошачи покорни, осуђени су на судбину, сиротиње раје”.
Раје којој дахије свако мало разрезују све нове и нове хараче. Раје која нема више никакво право осим права на голи живот. Раје које се вајни политиканти сете само пред изборе, не би ли је још једном превели жедну преко воде, не би ли себи тако обезбедили још три-четири године законитог, „државотворног” лоповлука.
Добро, и шта ћемо сад? Шта ћемо сад, ми сињи кукавци?! Па, ништа! Ништа, док ћутимо, трпимо и пристајемо. Ништа док савијамо главу пред страшном, свакодневном неправдом. Ништа, док са најмањим платама у региону плаћамо „европске цене”. Ништа, док ћутке гледамо како нас најгори воде право у пропаст. Ништа, док се правимо слепи код здравих очију. Ништа док не кажемо ДОСТА…
http://www.dverisrpske.com/sr-CS/glas-naroda/pisma-citalaca/kad-placamo-benzin-placamo-stranke.php
Kako je najavljeno, Glas industri bi za 35 miliona evra trebalo da preuzme paket od 63,34 odsto akcija Srbijagasa, kao i obavezu da isplati male akcionare i da za radnike obezbedi deo nadoknade za socijalni program od 300 evra po godini staža, od čega država daje 140 a partner 160 evra. Novi većinski vlasnik trebalo bi da obezbedi investicije od 22 miliona evra, iste koje je imao i prethodni, takođe bugarski vlasnik, ali ih nije realizovao. Međutim, novi će biti oslobođen dugova jer će obaveze staklare od 21,6 miliona evra biti otpisane.
Tom najavom, potpuno su anulirane ranije tvrdnje Bajatovića, da će srpska staklara ući u restrukturiranje, da će biti modernizovana proizvodnja ambalaže, za koju je u jednom momentu bila obezbeđena i oprema pod vrlo povoljnim uslovima.
Nije jasno zbog čega se od tog dela plana odustalo, kada je to bila odluka Upravnog odbora staklare, i zbog čega Srbijagas nije tražio saglasnost Vlade da izda garancije paraćinskoj fabrici kako bi mogla da kupi opremu i počne proizvodnju za domaće tržište.
Naime, za uvoz ambalažnog stakla sada se izdvaja 40 miliona evra godišnje, i domaći proizvođači bili su spremni da SFS i avansno finansiraju kako bi omogućili domaću proizvodnju.
Međutim, i tu kao i kod većine ostalih fabrika u koje je kao vlasnik ušao Srbijagas, više je rađeno na tome da se tržište otvori za uvoznike, nego što je revitalizovana domaća proizvodnja.
I pitanje cene po kojoj se prodaje nije do detalja razjašnjeno, jer se zna da je Srbijagas za dug od 35 miliona evra preuzeo većinski paket akcija SFS.
Međutim, i posle toga je državni distributer nastavio da ulaže u SFS, pa je samo po osnovu isporuke gasa za prethodne dve godine napravljen račun od 24 miliona evra, a trebalo bi imati u vidu i da se fabrika gotovo svakog meseca zaduživala za plate zaposlenih. Kada se podvuče crta, ispada da je Srbijagas u SFS uložio za poslednje dve godine oko 70 miliona evra, ali će prodajom dobiti upola manje.
http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/bajatovic_prodao_staklaru_bugarima.4.html?news_id=225948
14. 10. 2011
Maloprodajne marže na gorivo od osam do 12 evrocenti
Prosečna maloprodajna marža na gorivo u Srbiji je od osam do 12 evrocenti po litru, saopštila je danas u Beogradu Komisija za zaštitu konkurencije
Zbirno učešće akciza i poreya na dodatu vrednost (PDV) u maloprodajnoj ceni motornih benzina iznosi oko 47 odsto, a kod evrodizela dostiže 53 odsto, istaknuto je u saopštenju Komisije koja je sprovela sektorsku analizu tržišta naftnih derivata u Srbiji.
Podaci o procečnom iznosu maloprodajnih marži su oni kojima raspolaže Komisija, a odnose se na period u kome se sektorska analiza privodi kraju, odnosno na septembar 2011, istaknuto je u saopštenju objavljenom na internet stranici Komisije.
Komisija za zaštitu konkurencije je inače sektorsku analizu o tržištima uvoza, prerade, veleprodaje i maloprodaje nafte i naftnih derivata u Srbiji radila za period od 2008. do 2010, a celokupan izveštaj će uskoro biti objavljen na sajtu Komisije.
U posmatranom periodu, od 2008. do 2010. cenovna konkurencija je najviše bila izražena kod tečnog naftnog gasa (TNG), jedinog derivata na potpuno slobodnim režimu uvoza i formiranja cena.
Veleprodajne cene naftnih derivata bile su regulisane Uredbom o cenama derivata nafte koja je prestala da važi 31. 12. 2010, a proizvodnju i preradu sirove nafte i proizvodnju derivata u Srbiji obavlja samo Naftna industrija Srbije (NIS), navedeno je u saopštenju.
Kao jedini domaći proizvođač osnovnih derivata nafte (MB95, BMB95 i D2) NIS je, kako je istaknuto, iskoristio mogućnosti propisane Uredbom o cenama derivata nafte i početkom 2010. svoje veleprodajne cene podigao do nivoa najviše propisanih.
Time je NIS učinio neisplativim dalju preprodaju tih derivata, uskrativši svojim konkurentima bilo kakvu zaradu na veleprodajnom nivou.
Komisija je ocenila da je zakonska regulativa u pomenutom periodu zadirala u samu srž tržišne konkurencije, naročito cenovne i direktno uticala na stvaranje i održavanje administrativnih i tehničkih barijera za ulazak na tržište i poslovanje.
Tržište uvoza i veleprodaje naftnih derivata koji su bili na režimu slobodnog uvoza (evrodizel, TNG) odlikovali su se postojanjem velikog broja privrednih subjekata koji su registrovani za ovu delatnost.
Ipak, koncentrisanost uvoza (a samim tim i trgovine na veliko) i kod ovih derivata je bila visoka, tako da je prvih 10 uvoznika činilo između 90-95 odsto ukupnog uvoza tih derivata Drugačije je bilo samo u 2006, kada je prvih 10 uvoynika činilo 70 odsto ukupnog uvoza dizel goriva.
Iz ovih razloga, Komisija će u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti kontroli eventualnih koncentracija na ovom segmentu tržišta, navedeno je u saopštenju.
Učesnici na tržištu su tokom čitavog osmatranog perioda niske marže kod jedne grupe derivata (D2, BMB95 i MB95) nadoknađivali visokim maržama kod druge grupe derivata (evro dizel i TNG).
Posmatrano u odnosu na 2008, maloprodajne marže su imale rastući trend, što je posebno karakteristično kod evro dizela u 2010. Usled činjenice da je uvoz evro dizela tokom celog posmatranog perioda bio slobodan, veleprodajna cena se nalazila znatno ispod maksimalno propisane, sa jedne strane, dok je maloprodajna cena bila određena u maksimalnom iznosu u skladu sa Uredbom, sa druge strane, konstatovala je Komisija.
http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/181495/Maloprodajne+mar%C5%BEe+na+gorivo+od+osam+do+12+evrocenti.html
Škundrić: Posao za desetine hiljada
Izvor: Tanjug
Beograd — U oblasti obnovljivih izvora energije u narednih pet do šest godina moglo bi direktno biti zaposleno oko 10.000 ljudi, najavio je Petar Škundrić.
Savetnik premijera Srbije za energetiku je kazao da će se to ostvariti ako uspemo da realizujemo oko 60 odsto projekata od ukupnog broja energetskih dozvola koje su izdate za izgradnju postrojenja na obnovljive izvore energije.
Škundrić je na konferenciji o obnovljivim izvorima energije na Beogradskom sajmu, rekao da bi indirektno u toj oblasti moglo biti zapsleno još desetine hiljada novih radnika.
Škundrić je istakao da Srbija ima ozbiljne potencijale u obnovljivim izvorima energije koji su procenjeni na oko 4,4 milona tona ekvivalentne nafte od čega najveći potencijal imamo u biomasi, u iznosu od 2,7 do 3,4 miliona tona ekvivalentne nafte.Škundrić je međutim ukazao da je najmanje enrgetskih dozvola izdato za izgradnju postrojenja na biomasu – samo jedna, dok ih je najviše izdato za male hidroelektrane, oko 35 za postrojenja iznad jednog megavata i oko 50 saglasnosti za kapacitete ispod jednog megavata. Broj energetskih dozvola izdatih za izgradnju vetroelektrana ukupnog kapaciteta 1.600 megavata je deset, dodao je Škundrić.
Škundrić je rekao da poslednjih nekoliko meseci postoji veliko interesovanje domaćih i stranih investitora da ulažu u obnovljive izvore energije u Srbiji, i najavio da će uskoro biti usvojena nova uredba o podsticajnim merama za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije.
On je najavio i da će biti povećane podsticajne kvote za proizvodnju struje iz sunčeve energije sa sadašnjih pet megavata do 50 megavata, kao i kvote za proizvodnju električne energije iz vetra, koje će biti povećane sa sadašnjih 450 na oko 600 megavata.
Sadašnje kvote za te vrste energije su male, a Srbija bi struju iz tih obnovljivih izvora mogla da izvozi na inostrana tržišta i da tako ostvari velike prihode, posebno u Nemačku, koja planira da zatvori nuklearne elektrane i da do 2050. ima oko 80 odsto energije iz obnovljivih izvora, kazao je Škundrić.
Srbija bi struju iz tih obnovljivih izvora mogla da izvozi na inostrana tržišta i da tako ostvari velike prihode, kazao je Škundrić.
On je najavio i da će izgradnja 10 hidroelektrana na Ibru, u saradnji sa italijanskim partnerom, početi od sledeće godine, podsetivši da je vrednost projekta oko 330 miliona evra.
Škundrić je naveo da Srbija ima značajne potencijale u energiji Sunca i da su pokrenuti razgovori sa nemačkim investitorima da se napravi zajednički energetski aranžman za iskorišćenje sunčeve energije u Srbiji za proizvodnju struje koja bi bila namenjenea izvozu na nemačko tržište po cenama koje važe u toj zemlji.
Kalanović: Potencijali iz obnovljivih izvora su veliki
Srbija trenutno proizvodi oko 15 odsto energije iz obnovljivih izvora, ali bi ta proizvodnja mogla biti mnogo veća, s obzirom da je njihov potencijal od oko 4,4 miliona tona ekvivalentne nafte, izjavila je potpredesnica Vlade Srbije Verica Kalnović.
Ona je na konferenciji o obnovljivim izvorima na Beogradskom sajmu, ukazala da Srbija preporukom za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU, dobija veće šanse i mogućnosti da iskoristi sredstva iz evropskih fondova za korišćenje obnovljivih izvora.
Kalanovićeva je istakla da je poslednjih meseci sve veći broj zainteresovanih domaćih i stranih investitora koji žele da ulažu u obnovljive izvore energije u Srbiji.
Ona je navela da su investitori zainteresovani za izgradnju velike solarne elektrane u Vranju, u vrednosti od oko 300 miliona evra, kao i postrojenja na obnovljive izbore u Kuršumliji, vrednosti pet miliona evra i u Hrtkovcu čija je vrednost 15 miliona evra.
Srbija zbog strateškog položaja, velikih potencijala u obnovljivim izvorima i stručnih ljudi treba da iskoristi te prednosti za gradnju postrojenja za dobijanje električne i toplotne energije.
Iskorišćenje tih potencijala je značajno radi dugoročno održivog razvoja zemlje i podizanja konkurentnosti proizvodnje, dodala je Klanovicćeva, istakavaši da postoje ozbiljni pomaci u realizaciji tih investicija.
Ona je precizirala da postoji veliki potencijal za iskorišćenje biomase, solarne i hidroenergije i da je uloga džave da napravi pogodan ambijent za investiotre u tu oblast.
Zamenik direktora SIEPa-e Goran Dzafić naveo je da je SIEPA do sada podržala samo 10 projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije koji se odnose na preradu peleta. On je kazao da je od 2009. godine, kada su usvojene podsticajne mere za proizvodnju struje iz obnovljivh izvora, sve veće interesovanje investitora da ulažu u obnovljive izvore u Srbiju. SIEPA je spremna da podrži te projekte kao i da svim zainteresovanim investitorima da neophodne informacije radi većeg ulaganja u tu oblast, rekao je Dzafić.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2011&mm=10&dd=14&nav_id=549538
[...] Gas, Srbijagas [...]