LJUBIŠA RISTIĆ: KO SU TADIĆEVI LJUDI
Autor je savetnik u Institutu za istraživanja srpskih stradanja u 20. veku
Nikada predsednik Srbije i predsednikovi ljudi nisu tako lako „skinuli ljagu sa Srbije, svih građana Srbije i svih pripadnika srpskog naroda gde god da taj naš srpski narod živi“ (1) kao što je to nehotično učinjeno u slučaju Izudina Alića.
Ko je Izudin Alić?
Svoj moralni gnev povodom ove ličnosti najpre je u tekstu na sajtu „Peščanika“(2) obrazložila Biljana Srbljanović:
„PS: Sećate se onog plavokosog deteta, što ga, na jednom od bezbroj puta ponovljenih snimaka, ‘general’ miluje po glavi? Godinama predsednikovi ljudi privatno tvrde da mu je lobanja nađena samo nekoliko stotina metara dalje. Kladim se da će sada, po prvi put, o tome da progovore i javno, da zapečate ispravnost predsedničke odluke. Isplatiće se njima svaka, pa i ta glava.“
Isti moralni gnev povodom „plavog dječaka“ istresao je dva dana kasnije sarajevski „Dnevni avaz“ (3), ali je pri tome napravio „grešku u koracima“: otišli novinari u Srebrenicu, našli Izudina Alića živog i zdravog i napisali kako on ne voli sećanje na susret sa generalom Mladićem.
„Plavog dječaka kojeg Ratko Mladić 12. jula 1995. godine u Potočarima rukom tapše po obrazu i raspituje se za njegovo ime i godine, jučer smo pronašli u jednom selu u okolini Srebrenice. Zove se Izudin Alić i ne voli, kaže, da se prisjeća trenutka susreta s Ratkom Mladićem.“
Shvatila je „vrline puna“ Biljana Srbljanović da prostom svetu nije lako objasniti kako je neko istovremeno i živ i nije živ. Možda bi ta stvar sa Predsednikom i „predsednikovim ljudima“ nekako i prošla, ali običan svet to ne razume. Zato je požurila da brzo objavi (4) „relativno dobru vest“:
„PS: Prijatelji iz Dnevnog Avaza javili su relativno dobru vest. Onaj plavi dečak sa snimka je ipak živ, uprkos morbidnim glasinama obaveštenih ljudi.“
Priča je, nakon „relativno dobre vesti“ da je „dečak sa snimka ipak živ“, zastala na najvažnijem mestu. Očekivali smo, isto kao i Biljana Srbljanović, da predsednikovi ljudi „progovore i javno zapečate ispravnost predsedničke odluke“ povodom hapšenja generala Mladića. To se, međutim, nije dogodilo.
Ponekad se slika celine otkriva u detaljima. Baš takav detalj je priča o Izudinu Aliću. Na njima je zasnovana struktura moći u svetu, moralnost Haškog tribunala, Rezolucija o Srebrenici, Tadićevo poklonjenje u Potočarima, budućnost srpskog naroda, položaj Republike Srpske…
Ali nismo saznali odgovor na najvažnije pitanje: ko su ljudi Borisa Tadića koji već „godinama privatno tvrde da je lobanja nađena samo nekoliko stotina metara dalje“?
Pošto isključujemo pretpostavku da je Biljana Srbljanović patološki lažov koji izmišlja šta joj „predsednikovi ljudi privatno tvrde“, zaključujemo da je država Srbija u opasnosti.
Zato bi Boris Tadić morao da razjasni ovaj nesporazum u pogledu delovanja svijih saradnika. Ukoliko se on ne oglasi, tada bi Biljana Srbljanović morala da nam kaže njihova imena.
Ako i Biljana Srbljanović bude ćutala, mi ćemo razmotriti neke ranije isključene pretpostavke u pogledu njene ličnosti.
1. Politika, 27. 05. 2011; „Tadić: Srbija otvorila vrata za EU“
2. Peščanik, 27. 05. 2011; Biljana Srbljanović: „Kod teče na selu“
4. Peščanik, 29. 05. 2011; Biljana Srbljanović: „Jagode u grlu“
Institut za istraživanja srpskih stradanja u 20. veku
Нови стандард
—
Ministar Jeremić nalazio se na Baliju. Šef VBA Kovač učestvovao je na rutinskom kadrovskom sastanku u Beogradu. Tužilac Vukčević bio je na Brionima. Šef BIA Vukadinović u Vašingtonu. Itd. Pitati se gde je bio premijer Cvetković zvučalo bi ironično. Pa sa kim je onda radio Tadić na ovome složenom zadatku? Koliko se zasada zna, sa anonimnim operativcima, uz tesnu asistenciju šefa kabineta Rakića, koji je za ovu svrhu naglo prekinuo svoj boravak u Sjedinjenim Državama, gde je bio upravo sa šefom BIA, vrativši se u Beograd ni pola dana pre početka operacije.
Jeste šef BIA u prošli četvrtak ujutru bio daleko preko okeana, i jeste ostao tamo i kad se njegov saputnik Miki Rakić vratio da bude pri ruci predsedniku države, ali to ne dovodi Vukadinovića u isti red sa ostalima koji su u ovoj operaciji dobili status posmatrača. Nipošto. Da sad, međutim, špekulišemo o tome da je on, možda, u Vašingtonu i bio zato da bi se ovaj projekat dobro uvezao u zajednički sa tamošnjim partnerima, verovatno bi bila plitka intriga. Ostavljamo to onima sa jačom fantazijom.Tek, BIA se prikazala kao predsednikov najpouzdaniji saveznik, i prisustvujemo, nema sumnje, zlatnoj etapi njihovih odnosa.
http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/uradi_sam.46.html?news_id=216438
—
Шпекулација да је хапшење Ратка Младића инсценирано и даље је топ тема у хрватским медијима, данас у Вечерњем листу, који тврди да је привођењу хашког бегунца претходило годину дана преговора. Лист наводи, позивајући се на писање Дневног аваза и британски Сандеј тајмс, да су преговарали Срби, Немци, Французи и Британци и да је Младић пристао кад је добио обећање да ће његовој породици бити исплаћене заостале пензије и омогућена његова „достојанствена сахрана”. У преговорима су, према неименованом дипломати, учествовали Французи, Британци и Немци, а Срби су на себе преузели разраду детаља око збрињавања фамилије, исплате Младићевих заосталих пензије, те евентуалне достојне сахране.
—
Kako pišu “Večernje novosti“, Bilderberg grupa sastaće se i ove godine u potpunoj diskreciji, od 9. do 13. juna, u hotelu “Kempinski“ u švajcarskom planinskom centru Sent Moric. Jedna od tema na predstojećem, 59. sastanku po redu, navodi se na sajtovima dobro upućenih u aktivnosti Bilderberga, biće i Srbija – kako maksimalno ubrzati njen evro-atlantski put. Više informacija na ovu temu zasada, međutim, nema.
—
Predsednik Srbije Boris Tadić kategorički je juče u Nišu negirao spekulacije o sakrivanju haškog optuženika Ratka Mladića i tempiranju njegovog hapšenja pred odlučivanje o evropskoj budućnosti Srbije. On je dodao da glasine i spekulacije da je neko sakrivao Mladića i kalkulisao sa njegovim hapšenjem su nelogične i bez smisla. „Ne postoji nijedan razlog da Srbija hapsi Mladića kad dolazi Ketrin Ešton.
—
Poslanička grupa Ujedinjeni regioni Srbije predala je juče Narodnoj skupštini 515.792 potpisa građana za pokretanje procesa decentralizacije, kao i predloge za donošenje pet pratećih zakona. Mlađan Dinkić, lider i šef poslaničke grupe URS, očekuje da će se ova inicijativa naći na dnevnom redu parlamenta već tokom juna, ako ne na prvoj, a onda na drugoj vanrednoj sednici parlamenta.
—
Deutsche Welle
list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ piše:
„Traženje odgovora na pitanje gdje je bio Mladić punih 15 godina, moglo bi biti neugodno za brojne srbijanske političare. Možda odgovor na to pitanje ne treba tražiti samo u Beogradu. Pretpostavlja se kako srbijanska vlada ima indicije da je Mladića finansijski pomagala tajna služba jedne velike i moćne slavenske države (autor komentara neuvijeno aludira na Rusiju). Javnost i danas vrlo malo zna o detaljima skrivanja Radovana Karadžića koji je uhapšen još prije tri godine“, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.
Dug je put Srbije do EU
Vlada Srbije nakon hapšenja Ratka Mladića očekuje brzo približavanje EU. Komentator lista „Süddeutsche Zeitung“ smatra da vlada u Srbiji prvo mora da raskrsti s nekim iluzijama i dodaje: „Samo neki predstavnici nevladinih organizacija javno ističu kako je Srbija devedesetih godina vodila osvajački rat. Brojni Srbi još gaje iluziju kako je ulazak u EU moguć bez priznanja Kosova kao nezavisne države. EU bi u principu trebalo da podrži predsjednika Borisa Tadića, ali od njega već sada tražiti i da se odrekne nekih iluzija. U te iluzije spada san da će Srbija brzo postati članica EU. Hapšenjem Ratka Mladića Srbija je samo ispunila jednu obavezu koju je još davno trebalo da realizuje“, piše „Sueddeutsche Zeitung“.
Autor: Azer Slanjankić; Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić